Pa, rodila se prilika za što većim prinosom na što manjim površinama, glad za profitom.
Zatim brzo se šire razne bolesti svake određene biljne kulture, jer se poremetila priroda sastava tla, sjemena i narušio se sam prirodni imunitet biljaka.
Čovjek, sad kad već kultivira puno hektara, u panici i strahu da ne izgubi sve što je zasijao, a da bi spasio što se spasiti da primoran je učiniti bilo što.
Ruka spasa za zaštitu bilja pruža mu se opet u obliku kemijskih sredstava.
Pesticidi, herbicidi, insekticidi i drugi “….cidi“ opet su pokazali čovjeku da su za njega prava stvar, tj. spas u zadnji čas (samo ne na duge staze…)!
U svijetu se koristi više od 1000 vrsta pesticida. Procjenjuje se da se godišnje u svijetu potroši oko 3 milijuna tona pesticida. Svaki od ovih pesticida ima različite primjene, svojstva i toksikološke učinke.
Osim izravne profesionalne izloženosti kroz poljoprivredu i uređenje okoliša, većina ljudi također je izložena pesticidima kroz svakodnevne aktivnosti kao što su jelo i piće. Ova je činjenica dobar podsjetnik kako je sve u globalnom prehrambenom sustavu međusobno povezano. Kada je riječ o javnom zdravlju, sve što činimo svom okolišu ima posljedice.
Kemijski pesticidi koje je napravio čovjek koriste se diljem svijeta od 1940-ih.
Prvi pesticidi zapravo su razvijeni kao sredstvo ratovanja. Možda ste čuli za herbicid Agent Orange, ali to nije bio jedini pesticid korišten kao biološko oružje u Drugom svjetskom ratu i Vijetnamskom ratu.
Zapravo, malo se zna o raznim kemikalijama koje se koriste u ratovanju.
Iako su korištene samo između 1962. i 1971., ove kemikalije, poznate kao “herbicidi duginih boja”, ostavile su trajan utjecaj na okoliš i javno zdravlje.
Neki štetni učinci uključuju generacije vijetnamske djece koja se rađaju s teškim urođenim manama kao rezultat izloženosti njihovih roditelja tim kemikalijama.
Djeca rođena od strane vijetnamskih veterana imaju više od 33 posto veću vjerojatnost da će imati urođene mane u Sjedinjenim Državama, pokazuje istraživanje.
Vijetnamski veterani imaju pravo na veteransku naknadu ako sumnjaju da su bili pogođeni ovim “taktičkim herbicidom”.
Učinci pesticida na ljudsko zdravlje
Pesticidi mogu povećati rizik, pa čak i izazvati neke vrste raka. Mnogi pesticidi također sadrže arsen, dokazani kancerogen za ljude.
Istraživanja su pokazala da su pesticidi poput organoklora, kreozota i sulfamata kancerogeni, dok DDT, klordan i lindan potiču rast tumora.
Ljudi koji rutinski koriste pesticide na poslu ili u poljoprivredi imaju veći rizik od razvoja respiratornih bolesti, uključujući oslabljenu funkciju pluća, astmu i kronični bronhitis, prema studiji objavljenoj u International Journal of Environmental Research and Public Health. Pesticidi mogu izazvati ozbiljne respiratorne probleme, a postoje i dokazi o povezanosti pesticida i raka pluća.
U časopisu Environmental Health možete pronaći znanstveni članak u kojem je promatrana 21 studija o kroničnoj bubrežnoj bolesti i izloženosti pesticidima. Oni mogu uzrokovati oštećenje bubrega, pa čak i dovesti do bolesti bubrega. Istraživači su otkrili da je 62 posto studija pokazalo pozitivan odnos između bolesti bubrega i izloženosti pesticidima.
Neka su istraživanja pokazala da dugotrajna izloženost također može povećati rizik od Parkinsonove bolesti. Ne iznenađuje da pesticidi također nisu dobri za naš mozak, jer uzrokuju kognitivni pad i pridonose disfunkciji mozga.
Kratkotrajno trovanje visokim dozama pesticida može imati toksični učinak na naš živčani sustav. U jednoj znanstvenoj studiji istraživači i znanstvenici zaključili su da je izloženost određenim pesticidima povezana s 250% povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti.
Ako učinci pesticida korištenih u ratovanju nisu bili dovoljno uvjerljivi, studija iz 2017. u časopisu Nature Communications ispitala je pola milijuna rođenih ljudi rođenih između 1997. i 2011. u dolini San Joaquin u Kaliforniji i pretjeranu upotrebu pesticida tijekom rata. Otkrili su da prekomjerna izloženost pesticidima (otprilike 4200 kg tijekom trudnoće) povećava učestalost urođenih mana kod djece za 5% do 9%. Pesticidi u hrani mogu uzrokovati teške urođene mane kod novorođenčadi.
Pesticidi mogu ometati normalno funkcioniranje endokrinog sustava, negativno utječući na spolnu i reproduktivnu funkciju kod nekih pojedinaca. Izloženost tvari također može povećati rizik od neplodnosti, niske porođajne težine, smrti fetusa i određenih vrsta raka u djetinjstvu. Oni također mogu imati dugotrajne učinke hormonskog poremećaja.
Studija iz 2019. na 2961 osobi s dijagnosticiranim poremećajem iz autističnog spektra otkrila je da je izloženost pesticidima iz okoliša u radijusu od 2 kilometra od majčinog prebivališta tijekom trudnoće povećala rizik od autizma. Ove su bebe uspoređivane s bebama žena u istom poljoprivrednom području koje nisu bile izložene ovom utjecaju. Istraživači su zaključili da izloženost trudnica pesticidima tijekom trudnoće može povećati rizik od autizma. Majke koje žive u blizini polja tretiranih pesticidima imaju veću vjerojatnost da će roditi nedonoščad i djecu s autizmom, oslabljenom kognitivnom funkcijom i drugim neurorazvojnim poteškoćama, pokazuju istraživanja. Bez obzira na to, pokazalo se da povećavaju rizik od autizma.
Pesticidi nisu samo štetni za naše zdravlje, već imaju i velik negativan utjecaj na ekosustave koji održavaju sav život. Ubijaju važne oprašivače. Najpoznatiji oprašivači su pčele. Utječu na uništavanje prehrambenih lanaca i vitalnih ekosustava. Oštećuju tlo iscrpljujući mu hranjive tvari te zagađuju zalihe vode. Opasne kemikalije potonu u podzemnu vodu na više načina – ispiranjem, erozijom, otjecanjem ili asimilacijom od strane mikroorganizama i biljaka.
I tako dan danas sveopće normalno je na polju vidjeti kako napose vrijedni ljudi, marljivi seljaci kultiviraju svoje njive umjetnim gnojivima i pesticidima.
Osobno ih ne krivim jer im je sve spomenuto bilo nametnuto, a u nedostatku edukacije i informacije nažalost to su prihvatili.
Danas su ti vrijedni i plemeniti ljudi robovi svoga vremena i imetka. To je nešto prestrašno gledano kroz moje oči i oči ljudi mojih istomišljenika kojih je sve više, jer znamo da može biti drugačije. Okrupnjivanje zemljišta i stvaranje velikih poljoprivrednih grupacija potisnulo je izbrisalo mala poljoprivredna gospodarstva a nacin zivota modernog covjeka pretvorio je u konzumenta potrosackog drustva…
Nitko se ne treba u ovoj priči odreći svojeg imetka ili bogatstva vec bi se trebalo osvrnuti oko sebe i potraziti alternativu i edukaciju kako pristupiti zdravom i prirodnom uzgoju hrane. Za to postoje stručnjaci koji su na raspolaganju, no pitanje je tko ce se usuditi izići iz zone svoje komocije i sterotipa te zakoracati u nešto novo…nešto dobro…za buduće generacije…
Naravno, svjesni smo da se vremana mijenjaju i da u ovo ubrzano i moderno vrijeme potrosackog drustva ljudi ne stignu obrađivati i imati vlastiti vrt ali da li tome bas tako mora biti…vjerujem da barem nesto malo dobra mozemo poduzeti i napraviti za sebe.
Eto, to je bio mali osvrt gdje je sve počelo kad je u pitanju proizvodnja loše hrane.
Hvala vam i zelim vam svako dobro.
Tomislav Janusic